U okviru Fonda “ Majka Savica” i ove godine, dodijeljene su nagrade za najbolje tematske eko eseje.
Kao i prethodne tri godine, ciljna grupa su bili šticenici/e Dječjeg doma “Mladost” u Bijeloj, Herceg Novi.
Tema eko-eseja bija je,,Crna Gora i klimatske promjene” a nagrađeno je troje djece, koja su napisali inspirativne radove.
Novčani iznosi nagrada su iznosili: 1. nagrada 250 eura, 2.nagrada 150 eura, 3.nagrada 100 eura.
U nastavku su nagradjeni radovi sa šiframa, kako bi se zaštitila privatnost djece.
I MJESTO
Crna Gora i klimatske promjene
Uh, odvažila sam se da napišem nešto o ovoj temi, tako da sam dosta nesigurna i bez puno znanja o klimi. Nisam neki đak, a u dom sam došla prije tri mjeseca. Živjela sam u Nikšiću i Budvi. Sjećam se mog đeda Nikole, koji je mojoj babi Stoji znao podviknuti ,, Stooojeee nevrijeme se sprema, veliak kiša će pasti, ajde u podrum da prebacimo ono, kokoši treba prebaviti.“ Bilo mi je zanimljivo, svi smo pomagali jer bi nam podrum uvijek poplavio, pa bi propala hrana za živinu i stoku. A onda bi nestala struja, voda nije bila za piće. Ponekad bi veliki vjetar lomio voćke, mraz bi ubijaopupoljke, suša bi uništila povrće. Eto to je za mene klima.
I ranije su vremenske neprilike postojale, ali stariji ljudi kažu da to nije bilo često kao danas. Kažu da je sve počelo u drugoj polovini 18. vijeka, sa početkom industrijske revolucije. Pojavila su se fosilna goriva, procvat urbanizacije, sječa šuma, razvoj poljoprivrede. Povećale su se koncentracije ugljen dioksida, metana i onda se javlja efekat staklenika. Globalno zagrijavanje utiče na mnogo stvari, povećava se nivo mora, smanjuje sniježni pokrivač, pojavljuju se ekstremno visoke temperature, šire se požari… I sama često pomislim:,,Bože dragi kako je vruće, samo što se okupam, već sam se oznojila“. Sve ovo utiče i ugrožava zdravlje ljudi, sigurnost i bezbjednost vode za piće i hranu, infrastrukturu i ekonomski razvoj. Crna Gora je turistička zemlja, pa zbog ovih promjena gubi svoje goste. I zimi i ljeti. Zimi nema snijega pa se pravi vještački ali pravi skijaši baš to i ne vole. A ljeti su strašne vrućine, nekada i preko 40 stepeni. Ne mogu ljudi ostajati u sobama sa klimom, nisu zbog toga došli. A neki su i bolesni ili imaju malu djecu. Sve to utiče na ekonomiju Crne Gore. Ne znam kako su stvari povezane ali mislim da rješenje ne mogu biti klima uređaji u svakoj prostoriji i vještački snijeg na planinama. To sigurno još više ugrožava prirodu oko nas, utiče u velikoj mjeri na ekosisteme, ljude i društvo u cjelini. Topljenje leda na polovima i ledenjacima dovodi porasta nivoa mora pa dolazi do erozije obale i ugrožava ljude i njihovu imovinu. Promjene u temperaturi i padavinama utiču na rast biljaka, migracije životinja, a mogu dovesti i do gladi zbog nestašice hrane ili velike skupoće namirnica. Visoke temperature privlače komarce i druge insekte što ugrožava zdravlje ljudi. I ujed pčele je za neke ljude smrtonostan a imam drugaricu koja je alergična na ujede komaraca.
Crna Gora zahvaljujući svom položaju i pored male teritorije, još uvijek se opire globalnom zagrijavanju bolje od mnogih drugih država. Razmišljam kako u našoj državi ne postoji opasnost od ratova i sukoba zbog pijaće vode i hrane. Drugi nise te sreće. Nemamo ni naftu i zlato. Hrana nam je još uvijek zdrava i ukusna. Treba to održati i preduzeti sve mjere da tako i ostane. Moramo promijeniti način života, sarađivati sa drugima, udružiti zajedničke snage i pronaći nove izvore koji nisu toliko štetni. U Crnoj Gori se sve više koristi solarna energija , vjetroelektrane i smanjuju se fosilna goriva. Posebno je važno zaštiti divne crnogorske šume, spriječiti njihovo uništavanje i stalno pošumljavati.
Dalaj Lama je rekao ,,Naša planeta je naš dom te ga moramo uređivati i njegovati ako nas istinski raduje sreća naše djece, prijatelja i drugih bića koja sa nama dijele tu veliku kuću“. Sviđa mi se ova njegova rečenica. Potrebna nam je zdrava budućnost za sve. Imam tek 13 godina i pitam se kakva će biti situacija za 50 godina? Sjetiću se ovog mog eseja, sačuvaću ga. Možda ćemo tada nositi specijalna odjela protiv vrućine i neke maske koje čiste vazduh. Možda ću svojoj djeci i unucima pričati kako se nekada živjelo, kada sam ja bila dijete. Nadam se da do toga neće doći. Nadam se da ima obrazovanih i uticajnih, bogatih ljudi koji to neće dozvoliti. Kojima je ljubav prema svom potomstvu veća od materijalnih dobara i sticanja novca. Želim da divlja ljepota Durmitora i Prokletija, mirnoće Lovćena, prašume Biogradske Gore, Skadarskog jezera, tajnovitosti pješčane Ade Bojane i ljepote Boke još dugo krase našu domovinu. Želim čiste rijeke i jezera, more i planine. Želim da se 2076. godine mogu napiti vode iz rijeke Tare.
Doživjela sam velike životne promjene. Gubitke, preseljenja, prilagođavanje na novi život, sredinu i ljude. Dobro se snalazim, iako je ponekad jako teško. Pomažu mi mnogi ljudi, razgovorom, savjetom, prihvaćanjem i zagrljajem. Svi mi koji živimo ovdje trebamo se udružiti, raširiti ruke i zagrliti Crnu Goru. Pomaže sigurno i kod klimatskih promjena.
A.I.
II MJESTO
Crna Gora i klimatske promjene
Klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih globalnih izazova savremenog doba, a njihove posljedice su sve vidljivije širom svijeta. lako je Crna Gora mala država sa relativno niskim nivoom emisije gasova sa efektom staklene bašte, ona je posebno osjetljiva na promjene klime zbog svog geografskog položaja, raznovrsnog reljefa i oslanjanja na prirodne resurse. Uticaji klimatskih promjena u Crnoj Gori već su primjetni kroz porast temperature, učestalije suše, šumske požare, poplave i promjene u biodiverzitetu.
Jedna od najočiglednijih posljedica klimatskih promjena jeste porast prosječne godišnje temperature. U posljednjim decenijama zabilježeno je značajno povećanje broja tropskih dana, naročito u centralnom i južnom dijelu zemlje. Podgorica je često među najtoplijim gradovima u regionu tokom ljetnjih mjeseci. Produženi toplotni talasi utiču na zdravlje stanovništva, posebno starijih osoba, djece i hroničnih bolesnika. Povećana temperatura takođe utiče na potrošnju električne energije zbog češće upotrebe rashladnih uređaja.
Suše su još jedan ozbiljan problem. Smanjena količina padavina tokom ljetnjih mjeseci negativno utiče na poljoprivredu, posebno na proizvodnju voća, povrća i vinove loze. Nedostatak vode dovodi do smanjenja prinosa i ekonomskih gubitaka za poljoprivrednike. Osim toga, sušni periodi povećavaju rizik od šumskih požara. U posljednjih nekoliko godina zabilježeni su brojni požari koji su uništili velike površine šuma, naročito u primorskom i centralnom dijelu Crne Gore. Požari ne samo da uništavaju biljni i životinjski svijet, već doprinose i dodatnom zagađenju vazduha.
S druge strane, klimatske promjene uzrokuju i ekstremne vremenske nepogode. Obilne padavine u kratkom vremenskom periodu dovode do poplava i klizišta. Posebno su ugrožena područja u blizini rijeka i Skadarskog jezera. Poplave nanose štetu infrastrukturi, poljoprivredi i domaćinstvima, a sanacija posljedica zahtijeva značajna finansijska sredstva. Ovakvi ekstremni događaji postaju sve učestaliji i intenzivniji, što dodatno povećava rizik za stanovništvo.
Porast nivoa mora predstavlja ozbiljnu prijetnju crnogorskom primorju. Erozija plaža, plavljenje obalnih područja i oštećenje turističke infrastrukture mogu imati dugoročne negativne posljedice po ekonomiju države, s obzirom na to da je turizam jedna od najvažnijih privrednih grana. Gradovi poput Budve, Bara i Ulcinja posebno su osjetljivi na ove promjene. Ukoliko se trend porasta nivoa mora nastavi, biće neophodna dodatna ulaganja u zaštitu obale i prilagođavanje infrastrukture.
Klimatske promjene utiču i na biodiverzitet Crne Gore, koja je poznata kao ekološka držāva. Promjene temperature i režima padavina mogu dovesti do nestanka određenih biljnih i životinjskih vrsta, kao i do poremećaja u ekosistemima nacionalnih parkova. Planinski predjeli, uključujući Durmitor i druge zaštićene oblasti, posebno su osjetljivi na promjene snježnog pokrivača i temperature. Ove promjene mogu uticati na turizam, ali i na ukupnu prirodnu ravnotežu.
Crna Gora je potpisnica međunarodnih sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena i obavezala se na smanjenje emisije štetnih gasova. Razvijaju se strategije prilagođavanja i ublažavanja posljedica klimatskih promjena. Poseban fokus stavljen je na povećanje udjela obnovljivih izvora energije, poput hidroenergije, solarne i energije vjetra. Takođe se radi na unapređenju energetske efikasnosti i smanjenju zagađenja u saobraćaju i industriji.
Međutim, borba protiv klimatskih promjena ne zavisi samo od državnih institucija. Važnu ulogu imaju i građani kroz odgovorno ponašanje, štednju energije, smanjenje otpada i sredine korišćenje održivih vidova prevoza. Edukacija i podizanje svijesti o značaju zaštite životne ključni su za dugoročne promjene.
Zaključno, klimatske promjene predstavljaju ozbiljan izazov za Crnu Goru, ali istovremeno i priliku za razvoj održivog društva. Pravovremene mjere prilagođavanja, ulaganje u obnovljive izvore energije i odgovorno upravljanje prirodnim resursima mogu doprinijeti smanjenju negativnih posljedica. Samo zajedničkim naporima države, institucija i građana moguće je očuvati prirodne ljepote i obezbijediti kvalitetan život budućim generacijama.
E.B.
III MJESTO
KLIMA I KLIMATSKE PROMJENE U CRNOJ GORI
Kada pomislim na klimu, ne pomislim na broj stepeni ili na vremensku prognozu. Pomislim na miris svježeg planinskog vazduha, na sunce koje se probija kroz krošnje drveća i na snijeg koji tiho pada dok grad postaje potpuno bijeli. Za mene, klima nije samo prirodna pojava ona je uspomena, osjećaj i dio mog djetinjstva.
Crna Gora je mala zemlja, ali njena klima je raznolika. Na primorju vlada mediteranska klima – ljeta su duga, vrela i suva, a zime snjegovite, blage i kišovite. U centralnom dijelu zemlje klima je umjereno kontinentalna, sa toplim ljetima i hladnijim zimama. Na sjeveru, gdje sam ja živjela sa svojom najdražom osobom – babom, klima je planinska. Tamo su zime duge sa puno snijega, hladnoće, a ljeta svježija, mirnija i podnošljiva. Danas se sve više govori o klimatskim promjenama. Svima nam je klima važna, ali tek kada se promjeni shvatimo koliko utiče na naše živote i uspomene iz detinjstva. Ljeta su sve toplija, sunce je jače nego prije, a suše traju duže. Zime su blaže i snijega ima sve manje. Sve češće dolazi do oluja, poplava i požara. Priroda se mijenja, a sa njom i način života ljudi.
Ono što je nekada bilo uobičajeno, sada postaje rijetkost. Ali za mene klima nije samo promjena vremena. Ja je osjećam kroz sjećanja. Ranije sam živjela sa babom na sjeveru Crne Gore. Tamo je sve imalo drugačiji ritam. Ljeta su bila topla, ali nikada teška. Vazduh je bio čist, hladovina gusta i prijatna. Sjećam se kako smo sjedele ispred kuće, dok je sunce lagano zalazilo iza brda. U tim ljetima nije bilo žurbe. Dani su bili dugi, ali mirni i ljepo provedeni sa bakom. Imala sam osjećaj da vrijeme sporije prolazi kao da nas čuva. Ta ljeta su za mene bila najljepša. Sunce je grijalo, pamtim svaki trenutak koji je bio proveden uz nju. Uvjek je postojala hladovina u koju se možeš skloniti. Priroda je disala punim plućima. Miris trave, zvuk ptica, tišina planine i baka koja je tu sa mnom bila stvaralo je osjećaj koji se nije mogao opisati. Jednostavno mir, tišina bez briga. To nije bila klima – to je bio osjećaj doma. A zime… Zime su bile prave, snježne i bijele. Snijeg bi prekrio sve – krovove, drveće i puteve; izgledalo je kao n bajci. Kada bi izašla napolje, pod nogama bi škripao svjež snijeg. Baba bi me dočekala sa toplim čajem i najljepšim osmjehom. Hladnoća je bila jaka ali moja baka bi me utoplila njenom ljubavlju i nježnošću. Imala sam toplinu pored sebe. Imala sam osjećaj kao da me neko čuva.
Danas, kada vidim da zime više nisu iste, da snijega ima sve manje, uhvati me neka tuga. Više neću imati zime kakve sam imala, bez babe i njene ljubavi… Sada kada uporedim klimu sa sjevera sa klimom drugih djelova Crne Gore, vidim koliko su različite. Na primorju su ljeta mnogo vrelija, vazduh je težak, a zime su bez snijega sa čestom kišom. I to ima svoju ljepotu, ali meni srce uvjek bira sjever. U mislima se vratim u one dane kada je sve bilo jednostavnije. Kada je klima bila blaga, priroda čist, a ja sa svojom babom bez briga. Klimatske promjene ne utiču samo na prirodu, već i na uspomene koje stvaramo, na život svih nas. Ako snijega nestane, nestaće i zimska radost prvih pahulja. Ako ljeta postanu previše vrela, nestaće onaj osjećaj lagane topline i dugih mirnih večeri. Zato je važno da čuvamo prirodu, da pazimo na šume, rijeke i vazduh. Ne samo zbog nas, već i zbog onih koji dolaze i poslije nas.
Za mene klima nije samo vrijeme napolju. Ona je sjećanje na detinjstvo, na planinski vazduh i na ljeta puna hlada. Kada god pomislim na sjever Crne Gore, sjetim se topline koja nije odlazila samo od sunca, već i od voljene osobe i osjećaja sigurnosti. I zato želim da se priroda čuva – da i buduće generacije mogu osjetiti ono što sam ja nekada osjećala. Možda se klima mijenja, ali ja i dalje nostalgično pamtim onakvu kakva je bila u mom rodnom kraju – u Beranama.
V.I.
