Izvještaj Evropske Komisije za 2025. godinu u Poglavlju 27- Životna sredina i klimatske promjene ne donosi neke novine u odnosu na prethodne.
U dokumentu se konstatuje da je u junu 2025. godine, Vlada usvojila osmi polugodišnji izveštaj o sprovođenju akcionog plana za ispunjenje kriterijuma za zatvaranje u Poglavlju 27. Izvještaj je pokazao da je od ukupno 281 planirane aktivnosti sprovedeno 109 (38%).
Dalje se navodi da u oblasti životne sredine i klimatskih promena, Crna Gora mora hitno da ojača svoje administrativne kapacitete na centralnom i lokalnom nivou zapošljavanjem dodatnog osoblja, kao i da se pozabavi nedovoljnim inspekcijskim službama na oba nivoa.
Ovaj uslov je po nama opravdan, ako znamo koliki je broj inspektora u ekološkoj i drugim inspekcijama nadležnim za ove oblasti na državnom nivou, kao i komunalnim inspekcijama na lokalnom nivou a kakvo je stanje na terenu. Ipak čudi imajući u vidu ogroman broj novozaposlenih u javnoj upravi, da se nije vodilo računa o zapošljavanju na mjestima na kojima je to stvarno potrebno. Da li je riječ o nedostatku interesovanja za ta radna mjesta ili kadrova koji ispunjavaju potrebne uslove, moralo bi biti dio analize nadležnih, kako bi se stvorili uslovi da se ispune obaveze.
Potpunim pridruživanjem programu LIFE otvorio se pristup finansiranju EU za podršku inicijativama usmerenim na kritične oblasti kao što su smanjenje zagađenja, poboljšano upravljanje otpadom i klimatske akcije, a po informacijama koje smo dobili u komunikaciji sa nadležnim institucijama predstavljene su mogućnosti i za lokalne samouprave da koriste ovaj vid obezbjeđivanja sredstava za projekte u lokalnim zajednicama.
U Izvještaju se preporučuje veća usklađenost i koordinacija strateških i procjena uticaja za životnu sredinu, što je naročito važno za projekte iz oblasti energetike imajući u vidu trendove u Crnoj Gori.
Kada je riječ o strategiji upravljanja kvalitetom vazduha, za koju se u dokumentu konstatuje da nije u procesu usvajanja, na prvoj info sesiji Arhus karavana 2025, održanoj u Nikšiću od predstavnika resornog Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, dobili smo informaciju da su počeli sa radom na tom važnom planu i da će novina biti zonski pristup umjesto dosadašnjeg lokalnog, što smatramo adekvatnim.
Usvajanjem Državnog plana upravljanja otpadom 2025-2029 stvorene su pretpostavke, za prelazak na cirkularnu ekonomiju i postepeno smanjenje količine otpada koji završava na deponijama, uz istovremeno povećanje stope reciklaže, zaštitu zdravlja građana i očuvanje životne sredine. Zato je veoma važno da Lokalni planovi upravljanja otpadom budu usmjereni na ostvarivanje akcionog plana krovnog dokumenta u oblasti, što takođe treba da bude dio interesovanja za naredni izvještajni period.
Takođe, realizaciju planova treba da prate javne kampanje prilagođene lokalnim zajednicama i potrošačima, kako bi se građani aktivno uključili u njihovu realizaciju. Javne kampanje treba da budu koncipirane na održiv način, nikako populističke i jednokratne kako je nažalost bio slučaj u prethodnom periodu.
Kada je riječ o upravljanju kvalitetom vode, potrebno je obezbijediti javnosti da prati podatke, kao i unaprijediti značajno dosadašnje modele. Smatramo da je neophodno obezbjediti praćenje stanja vodostaja u realnom vremenu na rijekama na kojima su male hidrocentrale, kako bi se spriječili rizici po riječne ekosisteme. Takođe, interesantno je zašto se u izvještaju ne tretiraju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV), imaju u vidu njihov značaj. Trebalo bi obezbjediti konstatno informisanje javnosti o kvalitetu prečišćenih otpadnih voda prije ispusta u recipijente. Imajući u vidu uložena sredstva u PPOV u opštinama u kojima su izgrađena, te dobijenu finansijsku podršku EU, bilo bi poželjno da se ubuduće prati i ovaj segment.
Što se tiče zaštite prirode, u izvještaju se konstatuje da Zakon o zaštiti prirode i Nacionalna strategija za biodiverzitet i njen akcioni plan još uvek nisu usvojeni. Rad na mreži Natura 2000 je nastavljen. Crna Gora još uvek treba da se pozabavi preporukom Bernske konvencije u vezi sa Skadarskim jezerom. Sve navedeno stoji, s tim što ipak smatramo da je trebalo i dati informaciju dokle se stiglo sa NATURA 2000 u odnosu na prethodni izvejšajni period. Nije pomenuto da ni Zakon o nacionalnim parkovima nije usvojen.
Ono što je za nas potpuno nerazumljivo jeste konstatacija da ,,Crna Gora treba da pronađe adekvatno rešenje za vojni poligon za obuku na Sinjajevini”, imajući u vidu predmet interesovanja Poglavlja 27, naročito jer je riječ o području koje ima prirodni značaj i potencijal za ekološki prihvatljive djelatnosti. Čudi da su vojne obaveze članstva u NATO-u, vezane za životnu sredinu i klimatske podjele. Bilo bi logičnije da se ovaj dio izvještaja bavi potencijalima Sinjajevine za eventualni status zaštite.
Ulcinjska solana još nije još na odgovarajući način uspostavila održivost upravljanja, takođe ni veći dio zaštićenih područja na nivou Parka prirode. Izuzetak je Park prirode Piva, koji može biti primjer dobre prakse. Takođe, veliki broj studija zaštite koje je uradila Agencija za zaštitu životne sredine, stoje u fiokama lokalnih samouprava bez ikakvih naznaka o njihovoj budućnosti.
Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane u Pljevljima samo je prelazno rješenje, jer i u izvještaju se navodi da je trajno zatvaranje cilj, pa je potrebno u tom kontekstu predstavljati javnosti šta se očekuje. Nijesu analizirane istorijske crne tačke poput basena crvenog mulja u Botunu i halde u Nikšiću, što bi po nama trebalo biti predmet interesovanja.
Zakonski i strateški okvir u oblastima upravljanja hemikalijama, zaštiti od buke, vanrednim sistuacijama, u izvještaju su takođe predmet interesovanja, sa presjekom trenutnog stanja, čime se može zaključiti da institucije rade na ispunjavanju obaveza.
Kada je riječ o klimatskim promjenama, nama je najznačajnija primjedba o potrebi jačanja administrativnih kapaciteta, što je neophodno unaprijediti kroz organizovanje edukativnih aktivnosti za zaposlene u nadležnim institucijama, studijske programe, kao i jaču međusektorsku saradnju.
Euroskop je servis Ekološkog pokreta ,,Ozon”, posvećen analizi procesa evropskih integracija i monitoringu svih relevantinih aktivnosti, poput Izvještaja o Crnoj Gori.
