Nemar institucija i građana: Ko ugrožava kanjon Cijevne? Reviewed by Momizat on . Ekološki pokret Ozon uputio je Inicijativu za inspekcijski nadzor, nakon što je 11. avgusta putem online servisa Ekoskop primio prijavu u vezi sa nelegalnom eks Ekološki pokret Ozon uputio je Inicijativu za inspekcijski nadzor, nakon što je 11. avgusta putem online servisa Ekoskop primio prijavu u vezi sa nelegalnom eks Rating: 0
You Are Here: Home » EKOSKOP info » Nemar institucija i građana: Ko ugrožava kanjon Cijevne?

Nemar institucija i građana: Ko ugrožava kanjon Cijevne?

Ekološki pokret Ozon uputio je Inicijativu za inspekcijski nadzor, nakon što je 11. avgusta putem online servisa Ekoskop primio prijavu u vezi sa nelegalnom eksploatacijom riječnog materijala u koritu rijeke Cijevne, na teritoriji Podgorice, na lokaciji dva kilometra uzvodno od raskrsnice za Dinošu, kada se ide od naselja Konik.
Iz Ozona navode da ne postoje koncesije za taj vid djelatnosti u koritu rijeke Cijevne, te da je njeno korito značajno devastirano sličnim nelagalnim aktivnostima.
Za Cijevnu nisu date koncesije za eksploataciju riječnog materijala u prethodnih nekoliko godina. To je potpuno normalno, jer je korito rijeke bilo devastirano nekontrolisanom eksploatacijom koja se kako vidimo neprekidno nastavlja“, kazao je izvršni direktor Ozona Aleksandar Perović.

U inicijativi upućenoj vodoprivrednoj inspekciji i glavnom inspektoru Miodragu Raduloviću, iz Ozona navode da smatraju kako su stvorene sve pretpostavke da se izvrši inspekcijski nadzor, utvrdi činjenično stanje i pokrenu odgovarajuće procedure kako bi se počinici adekvatno sankcionisali.

„Ovo nije nepoznat problem“, kaže Perović. A nije ni prva prijava koju je Ozon uputio Odsjeku za vodoprivrednu inspekciju.

Eksploatacija pijeska i šljunka

Eksploatacija pijeska i šljunka

Ozon je više puta prijavljivao vodoprivrednoj inspekciji problem nelegalne eksploatacije u Cijevni. Glavni inspektor je jednom i podnio prijavu protiv NN lica, jer nije mogao da utvrdi ko je vlasnik mehanizacije zatečene u koritu.

„To je za nas neprihvatljivo“, kaže Perović.

„Nikad nismo dobili informaciju kako se taj postupak završio, ali očigleno se radi o istim ljudima“, dodao je on.

 Saznanja Ozona sa terena ukazuju da se i na više drugih lokacija u koritu rijeke Cijevne dešavaju iste kriminalne aktivnosti.

Iz te organizacije su predložili da se uz pratnju Uprave policije CB Podgorica, obiđe teren, a Ozon će, ukoliko je neophodno obezbijediti prisustvo svojih članova, kako bi se lakše pronašle kritične tačke.

Nikola Novović iz NVO Za vode Podgorice za ono što se događa sa rijekom Cijevnom optužuje Sportsko-ribolovni klub Fly Fishing Budućnost.

„Organizacija koja je dužna štiti obale rijeka, kao i sav živi svijet u njima, ne čini ništa da ispuni preduzete obaveze, niti se povodom ovakvih slučajeva oglašava“, navodi Novović.

Perović dodaje da o Cijevni računa nije vodilo ni lokalno stanovništvo.

„Na to ukazuje činjenica da je rijeka ugrožena sa više aspekata, ali ono što je ključni problem jeste nemar nadležnih institucija koje ne bi smjele da dopuste pogubne pojave poput nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska ili krivolova, nekontrolisanog ispuštanja otpadnih voda“, kazao je on.

Perović predlaže da se objekti koji imaju potencijal da dodbiju određeni stepen zaštite mnogo bolje nadziru i da se u slučajevima nezakonitih djela primijeni Krivični zakonik.

„Jedino tako ima nade da se iskorijene pogubne navike pojedinaca i interesnih grupa, koji cijenu totalnog uništenja rijeke ne odustaju od namjere da se okoriste od njenih bogatstava“.

U Studiji zaštite kanjona Cijevne, koju je 2011. objavio Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), navodi se da eksploatacija šljunka u gornjim tokovima rijeke ima izrazito negativan uticaj na životnu sredinu.

Kanjon Cijevne

Kanjon Cijevne, Foto: Wikimedia

„Eksploatacijom se utiče na riblja staništa jer se ne uništava samo stanište koje koristi riblja fauna ili pak stanište faune koja služi ribama kao hrana, već se uništava i podloga za mrijest ribe, pogoršavanjem kvaliteta vode podizanjem krupnih suspendovanih materija ili rastvaranjem. Slične probleme doživljava i fauna vodozemaca i vodnih gmizavaca.

Takođe, iznošenjem velikih količina pijeska i šljunka degradira se prirodna podloga i ona postaje porozna čime se povećavaju gubici vode i dolazi do pada njenog nivoa. Eksploatacijom koja je neusaglašena sa osjetljivim periodima za ptice, kao što je to na primjer gniježđenje, dolazi do ometanja parova na gnijezdu i smanjenja uspješnosti gniježđenja i odgajanja mladih“, navodi se u studiji.

Eksploatacijom šljunka nije ugrožena samo priroda, već i lokalno stanovništvo.

Oko hiljadu mještana Dinoše snabdijeva se vodom za piće iz bunara, koji su podzemnim vodama povezani sa Cijevnom. Nekontrolisana eksploatacija šljunka prijeti da poremeti prirodnu ravnotežu i ugrozi normalno snabdijevanje ovog područja pitkom vodom. Zbog potreba transporta riječnog materijala oštećena je i infrastruktura, tako da su asfaltni putevi prema Dinoši i drugim naseljima uz obale Cijevne oštećeni“.

Vađenjem šljunka i pijeska, kako je navedeno u Studiji, ugrožena su i kupališta na ovoj rijeci, a jedna od najviše oštećenih lokacija su Mlinovi – Zmijski zub (Lap djarper).

Tu je i problem nepravilne eksploatacije koji se pridružuje svemu navedenom, jer se zbog nepravilnih rovokopa trajno oštećuje i uništava korito rijeke.

Put do Gusinja preko Albanije negativno utiče na riječni biodiverzitet

Kroz kanjon Cijevne vodi i planiran put Plav-Gusinje-Podgorica preko Albanije.

Perović smatra da će, se zbog izgradnje tog puta mora raditi i Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, u kojem će se baviti tom problematikom.

„Nesporno je da će zbog izgradnje puta postojati negativan uticaj na riječni biodiverzitet, kao i okolne ekosisteme“, kazao je on.

Još ništa od statusa „spomenik prirode

Cijevna je jedna od najljepših crnogorskih kraških rijeka, saglasni su Perović i Novović.
Ta rijeka je prije više od četiri godine kandidovana za spomenik prirode, ali ta aktivnost još nije realizovana.

„Sa ekološkog stanovišta zbog velike biodiverzitetske i pejzažne vrijednosti kanjon Cijevne je jedan od najatraktivnijih u regionu. Svojom dužinom oblast ove rijeke je refugijum rijetke, endemične i reliktne flore i faune koja je veoma interesantna za istraživanje. Nedirnuta priroda, sve rjeđa u Crnoj Gori, a koju posjeduje kanjon Cijevne, je privlačna i od velikog značaja za ispitivanja vezana za ostale regione Crne Gore“, navodi se u Studiji zaštite kanjona Cijevne, koju je 2011. objavio Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore.

 

Kanjon Cijevne je identifikovan kao Emerald stanište Bernske konvencije, a zbog svojih odlika, to područje je potencijalno IPA i IBA (područje od međunarodnog značaja za biljke i stanište ptica).

Kanjon Cijevne se može porediti sa erozionim kanjonima sjevernoameričkog Kolorada, zapisao je njemački geograf Kurt Hasert.

Kanjon koji na pojedinim mjestima dostiže dubinu i preko 1.000 metara, odlikuje bogat biljni i životinjski svijet. Odličan je ekonomski resurs, odlikuje ga veliki potencijal za razvoj proizvodnje organske hrane i turizma baziranog na ribolovu, pogodan je za posmatranje ptica, biciklizam, šetnje… Kanjon Cijevne posjeduje oko 300 medonosnih vrsta biljaka.

ekoskop-varijacije

About The Author

Number of Entries : 20

© Ekološki pokret Ozon

Scroll to top